Vlastiti stručni kadrovi,uz pomoć znansvenih i stručnih institucija i ustanova, temelj su kvalitetnog praćenja, analiza, razvoja i primjene suvremenih tehničkih rješenja koja će na optimalan način koristiti postojeće resurse, ali biti i nositelji daljnjeg razvoja.

Sustav za nadzor i upravljanje vodoopskrbnim objektima pruža mogućnost kontinuiranog praćenja nivoa podzemnih voda, izlaznih tlakova i protoka, stanja nivoa u vodospremama, količine rezidualnog klora, te  drugih parametara. Sustav ima ugrađenu protuprovalnu zaštitu, a omogućuje regulaciju i upravljanje opremom za distribuciju vode. U budućem periodu potrebno je izvršiti detaljan pregled svih elemenata sustava, te neophodna podešavanja i prilagodbe.

Crpilište “Zapadno polje” formirano je između 1964. i 1995. godine. Sačinjava ga 10 tzv. teglica i 10 bunara sa sabirnim spremnikom iz kojeg se voda nakon dezinfekcije upućuje potrošačima i prema vodospremi Sv. Vid zapremine 3000 m3. Izdašnost crpilišta je, ovisno o periodu godine i stanju vodonosnika, od 60 do 80 l/s.
Crpilište “Luke”  izgrađeno je 1998. godine, a nalazi se zapadno od grada Požege, sjeverno od rijeke Orljave. Sačinjavaju ga četiri zdenca ukupnog kapaciteta 60 l/s, transformatorska stanica s elektroagregatom i mjerno-klorna stanica. Ima ugrađenu opremu za telemetrijski nadzor i upravljanje. Na crpilištu se, u dva zdenca, pojavljuje mangan iznad MDK čija je koncentracija promjenjiva u vremenu i prostoru. Zbog toga je 2006. godine u sklopu crpilišta dovršena izgradnja objekta za demanganizaciju kojim se reducira koncentracija mangana značajno ispod MDK.

Crpilište “Istočno polje” je od početka 1997. godine zatvoreno zbog onečišćenja., te je izvan funkcije. Laboratorijske analize vode pokazuju da je voda zdravstveno ispravna, ali zbog velikih opasnosti od potencijalnih zagađivača s gotovo trenutnim utjecajem na podzemne vode (prometnica, željeznička pruga, industrijska zona, kanalizacijski kolektori) veliki je rizik spajanje na sustav  javne vodoopskrbe. U 2005. godini je pušten u funkciju CUPOV Požega čime su dalje povećani rizici od onečišćenja. Jedan bunar je spojen na unutrašnju hidranstsku mrežu i ugradnjom crpke može se koristiti kao tehnološka voda za rad CUPOV-a. U budućnosti ovo crpilište se može planirati za korištenje za tehnoilošku vodu za potrtebe gospodarstva.

Izvorište Veličanke, preljevnog tipa, na kontaktu trijaskih karbonatnih stijena i paleozoika nalazi se na 515 m nadmorske visine. Postojeća kaptaža izvora Veličanke drenira isključivo preljevne vode izvorišta, koje su u vrijeme ljetnih i jesenskih mjeseci nedostatne za vodoopskrbu. U razdoblju zima-proljeće pojavljuje se višak preljevnih količina vode koje postojeći cjevovodi ne mogu prihvatiti. Izvorište je opremljeno suvremenom opremom za dezinfekciju vode, te telemetrijskom vezom spojeno s nadozrnim centrom u Tekiji d.o.o. Zahvaćene količine vode se kreću, ovisno o periodu godine, od 20 do 110 l/s.
Zahvat izvorišta Stražemanke smješten je neposredno uz lijevi bok vodotoka Stražemanke na koti od 427 m nadmorske visine. Izdašnost izvorišta je od 35 do 40 l/s, a mala kolebanja upućuju na zaključak o usporenoj cirkulaciji podzemne vode kroz trijaske karbonatne stijene, mjestimice i kroz dio paleozojskog kompleksa.Izvorište je također opremljeno suvremenom opremom za dezinfekciju vode, te telemetrijskom vezom spojeno s nadozrnim centrom u Tekiji d.o.o.
Površinki zahvat na Kutjevačkoj Rici je bočni zahvat vodotoka kapaciteta 10 l/s. Problem zahvata Kutjevačke Rike je zamućenje kod obilnijih padalina i prestanak rada. Poseban problem predstavljaju radovi Hrvatskih šuma i stalno zamućenje vodotoka. Stara i dotrajala oprema zahtijeva hitnu rekonstrukciju, dogradnju i modernizaciju. U 2006. godini potrebno je izraditi tehničku dokumentaciju za novu filtrirnicu, osigurati zemljište za njenu izgradnju, te osigurati potrebna financijska sredstva.

Uz regionalni vodopskrbni sustav postoji niz malih samostalnih sustava s kaptažama izvorišta izdašnosti od 0,5 do 5,0 l/s. Samostalni vodoopskrbni sustavi su dugoročno planirani kao dio regionalnog sustava: Ruševo, Paka, Sovski dol, Djedina Rijeka, Brodski Brđani, Bučje, Zagrađe i Orljavac. Osnovni problem većine od ovih zahvata je neadekvatna izgradnja zahvatnih građevina i zamućenje kod obilnijih padalina. Nužna je ugradnja opreme za mjerenje zahvaćenih količina vode i opreme za dezinfekciju, odnosno povezivanje s regionalnim sustavom Požeštine u skladu s tehničkim i financijskim mogućnostima.

Vodoopskrbni sustav Čaglina je  tijekom 2003. godine spojen s regionalnim sustavom, pa se sa svoja dva izvorišta Radaškovac i Gložje može smatrati dijelom regionalnog sustava. Izgradnjom ovog cjevovoda omogućena je kvalitetna vodoopskrba naselja Čaglin, Milanlug, Ljeskovica i Migalovci koji su, inače, svake godine u ljetnom periodu ostajali bez vode, što se u 2005. godini nije događalo.  Ovime su također stvoreni preduvjeti da se lokalni vodovod Ruševo u Migalovcima spoji s regionalnim sustavom.
Poseban problem i dalje prestavljaju stari dotrajali cjevovodi koje je neophodno planski mijenjati, što se i čini usporedno srekonstrukcijama prometnica. Posebno bi trebalo predložiti zamjenu cjevovoda Velika-Požega i Požega- Pleternica. Za ove velike zahvate nužno je osigurati znatna financijska sredstva.

Stalnim i planskim radom na otkrivanju i sanaciji kritičnih dionica cjevovoda smanjuju se gubici. Stručni kadrovi uz modernu  opremu za otkrivanje gubitaka na vodovodnoj mreži postižu se višestruko isplativi rezultati. Precrpne stanice u Požegi, Jakšiću, Brestovcu i Kutjevu omogućuju kvalitetnu vodoopskrbu viših zona. Ugrađeni mjerni istrumenti na izvorištima, crpilištima i glavnim transportnim cjevovodima pružaju neophodne podatke koji su osnova u upravljanju i daljnjim analizama i planiranju razvoja.
Jedna od značajnih investicija u 2005. godini na području vodoopskrbe je spajanje regionalnog cjevovoda Požega-Toranj sa sustavom Grada Požege koji će omogućiti kvalitenije povezivanje sjevernog i južnog dijela Požeštine. Uz izgradju transportnog cjevovoda izgrađeni su i distributivni cjevovodi za opskrbu usputnih naselja. Isto tako, završetak ovog cjevovoda i početak gradnje buduće vodospreme Glavica omogućiti će u budućnosti značajnije radove na rekonstrukciji i zamjeni postojećeg salonitnog cjevovoda Požega-Velika, što je jedna od prioritenih aktivnosti slijedećih godina.

Tijekom 2005. godine izgrađeni su vodovodi Bilice-Drenovac i Boričevci-Kujnik. Započeli su radovi na vodospremama Glavica u Požegi i Platernica čijom izgrdanjom će se stabilizirati sustav vodoopskrbe i omogućiti kvalitenija distribucija vode u cijeloj Poižeštini.

Dugoročni razvoj vodoopskrbe Požeštine planiran je kroz dvije faze, od kojih je prva već u visokom stupnju izvedenosti, izgradnjom crpilišta Luka i magistralnim cjevovodima Toranj-Požega, Kula-Čaglin, Pleternica-Gradac, Gučani-Oblakovac, Brestovac-Boričevci i Pleternica-Bilice. U 2005. godini predstoji završetak demanganizacije crpilišta Luka, početak  gradnje vodosprema Glavica u Požegi i Pleternica, te izgradnja dionica vodovoda Boričevci-Kujnik, Bilice-Drenovac. Druga faza obuhvaća daljnju izgradnju transportnih cjevovoda, vodosprema, precrpnih stanica , regulacijskih čvorova i sl. za koje je u tijeku izrada tehničke dokumentacije. Prije svega treba spomenuti :  transportni cjevovod Pleternica-Kutjevo i Požega – Jakšić-Ferovac.