Informacije za potrošače
| ||
Navigacija: Home
| 40 Godina vodovoda |
|
|
|
1964- 2004. Voda se s pravnom smatra temeljnom tvari u prirodi bez koje život na zemlji ne bi bio moguć. U svim kulturama vodi se pripisuju nebrojene moći, posebice upravljanja svakodnevnim životom, a odgovarajuće božanstvo vode prisutno je i danas u svim svjetskim religijama. Voda i u Požeškoj kotlini u povijesti ima izuzetno značenje. Oskrba stanovništva vodom iz vodovoda seže još u 18. stoljeće kada su keramički vodovodi sa Sokolovca, Velikog kamena i Kapavca dovodili vodu u grad. Početkom dvadesetog stoljeća izgrađen je vodovod za najuži centar grada, a voda je pumpana iz bunara kraj crkve Sv. Filipa i Jakova. Iz toga perioda seže i ideja o opskrbi osječkog vodovoda vodom iz Papuka zahvaćajem Veličanke, Kovačice i Jankovca, a voda je trebala tunelom biti odvedena do Jankovca i dalje prema Osijeku. Na sreću Požežana ova ideja nikad nije realizirana. Krajem pedesetih godina dvadesetog stoljeća intezivirani su istražni radovi na zapadnom dijelu grada. Razvoj industrije i stanovništva zahtijevao je sigurnu vodoopskrbu. Glavni projekt vodovoda u gradu Požegi završen je 1963/64 godine. S ciljem izgradnje vodovoda osnovan je gradski vodovod – “Vodovod i kanalizacija” koji djeluje od 1964. godine. Izgradnja vodovoda započela je 1.3. 1964. godine. Već u prve dvije godine izgradnje izgrađeno je 12 km cjevovoda i crpilište pa je već krajem 1964. godine dio grada dobio vodu. Do 1966. godine južni, a do 1972 godine i sjeverni dio grada dobili su vodu. Od 1967. godine traju intenzivni vodoistražni radovi na izvoru Veličanke, da bi izvor bio zahvaćen 1972. godine. Do 1974. godine izgrađen je vodovod do Požege. Ovo je vrijeme intenzivne gradnje vodovodne mreže na ostala naselja Požeštine pa dolazi i do vodnih kriza. Uključenje novih naselja i intenzivna izgradnja zahtijevaju i nove količine vode te se 1977. godine u sustav uključuje i izvor Stražemanke. U Pleternici se intenzivno vodovod gradi od 1976. do 1980. godine. Suša, niska cijena i prekomjerna potrošnja izazvale se novu vodnu krizu. U periodu od 1980. do 1986. godine crpilišteu Požegi se proširuje novim bunarima u cilju povećanja količine zahvaćene vode, ali se paralelno povećava potrošnja. Zbog dotrajalosti dio cijevi propušta znatne kličine vode pa se pozitivne promjene i ne osjećaju. Razne ideje su bile razrađivane u cilju poboljšanja već izgrađenog vodovodaa, ali i potrebu nastvka izgradnje za ostala naselja Požeštine. Jedna od najvećih a nerealiziranih ideja je izgradnje višenamjenske akumulacije Kamensko koja bi osigurala dovoljne količine vode za veći dio Slavonije. Za ostvarenje osnovnih načea komunalnog gospodarstva i racionalizaciju poslovanja osnovano je javno poduzeće “Tekija" Odlukom Skupštine općine Požega od 25.06.1991. godine spajanjem dva samostalna poduzeća komunalne djelatnosti i to bivšeg “Vodovoda” i “Komunalca”. Poduzeće je upisano u sudski registar, pa je 01.05.1992. godine izvršeno i fizičko spajanje, te je počelo s radom novo poduzeće pod nazivom JP “Tekija”, a 06. ožujka 1997. godine poduzeće mijenja naziv u Tekija , društvo s ograničenom odgovornošću za obavljanje komunalnih djelatnosti sa sjedištem u Požegi. Jedna od najznačajnih djelatnosti je vodoopskrba koju Tekija d.o.o. obavlja djelatnost vodoopskrbe na cijelom području Požeštine koju čine gradovi Požega i Pleternica, te općine Kutjevo,Velika, Jakšić, Kaptol, Brestovac i Čaglin. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine na ovom području živjelo je 71.750 stanovnika, a područje obuhvaća oko 1.200 km2. Prema broju stanovnika riješenu vodoopskrbu iz javnog vodovoda ima oko 73 % stanovništva. Najbolja riješenost je na području grada Požege - 92 %, a najlošija na području Općine Jakšić - 42 %. Grad Pleternica ima riješenu vodoopskrbu za oko 58 % stanovništva, Općina Kutjevo 62 %,Općina Velika 90 %,Općina Kaptol 64 %, Općina Brestovac 45 % i Općina Čaglin 68 %. Regionalni vodoopskrbni sustav Požeštine kombiniranog je tipa, gravitacijsko-tlačni. Čine ga dva crpilišta,dva izvorišta i dva površinska zahvata. Crpilište “Zapadno polje” formirano je između 1964. i 1995. godine. Sačinjva ga 10 tzv. teglica i 10 bunara sa sabirnim spremnikom iz kojeg se voda nakon dezinfekcije upućuje potrošačima i prema vodospremi Sv. Vid zapremine 3000 m3.Izdašnost crpilišta je, ovisno o periodu godine i stanju vodonosnika, od 60 do 80 l/s. Crpilište “Luke” izgrađeno je 1998. godine a nalazi se zapadno od grada Požege, sjeverno iod rijeke Orljave. Sačinjavaju ga četiri zdenca ukupnog kapaciteta 60 l/s i transformatorska stanica s elektroagregatom.Ima ugrađenu opremu za telemetrijski nadzor i upravljanje. Crpilište “Istočno polje” je od početka 1997. godine zatvoreno zbog onečišćenja., te je izvan funkcije. Izvorište Veličanke, preljevnog tipa, na kontaktu trijaskih karbonatnih stijena i paleozoika nalazi se na 515 m nadmorske visine. U razdoblju zima-proljeće pojavljuje se višak preljevnih količina vode koje postojeći cjevovodi ne mogu prihvatiti. Zahvaćene količine vode se kreću, ovisno o periodu godine, od 20 do 110 l/s.Zahvat izvorišta Stražemanke smješten je neposredno uz lijevi bok vodotoka Stražemanke na koti od 427 m nadmorske visine.Izdašnost izvorišta je od 35 do 40 l/s. Izvorišta su opremljena suvremenom opremom za dezinfekciju vode, te telemetrijskom vezom spojeno s nadozrnim centrom u Tekiji d.o.o.Površinki zahvat na Kutjevačkoj Rici je bočni zahvat vodotoka kapaciteta 10 l/s. Problem zahvata Kutjevačke Rike je zamućenje kod obilnijih padalina i prestanak rada. Uz regionalni vodopskrbni sustav postoji niz malih sustava s kaptažama izvorišta izdašnosti od 0,5 do 5,0 l/s. Samostalni vodoopskrbni sustavi koji su dugoročo planirani kao dio regionalnog sustava: Čaglinski sustav, Paka, Sovski dol, Djedina Rijeka, Brodski Brđani, Bučje, Zagrađe, Stara Lipa i Orljavac. Vodoopskrbnu mrežu čini oko 370 km transportnih i distributivnih cjevovoda. Stalnim otkrivanjem i sanacijom kritičnih dionica cjevovoda smanjuju se gubici. Nabavkom moderne opreme za otkrivanje gubitaka na vodovodnoj mreži postižu se višestruko isplativi rezultati. Izgradnja precrpnih stanica u Požegi i Jakšiću omogućila je kvalitetnu vodoopskrbu viših zona. Ugradnja mjernih istrumenata na izvorištima, crpilištima i glavnim transportnim cjevovodima pružila je neophodne podatke koji su bili osnova u daljnjim analizama i planiranju razvoja. Izrada “Nominalnog modela vodoopskrbe” 1994. godine predstavljala je značajnu stepenicu i temelj u strategiji rješevanja problema koji su bili prisutni u tom periodu. Instalirani matematički model omogućuje identifikaciju prostorno-vremenske raspodjele potrošnje i realnih gubitaka zatečene vodoopskrbne mreže.”Program sanacije vodoopskrbnog sutava” izrađen iste godine konkretizirao je niz aktivnosti i zahvata koji su u periodu 1994. do 2000.god. činili temelj na sanaciji i optimalizaciji vodoopskrbnog sustava. Voopskrbni sustav Požeštine bio je karakteriziran pomanjkanjem podataka o realnim dnevno-satnim efektima pogona.Otkrivanjem i sanacijom kritičnih dionica cjevovoda smanjuju se gubici, a izgradnjom više precrpnih stanica omogućena je kvalitetna vodoopskrba viših zona.Ugradnjom mjernih istrumenata na izvorištima, crpilištima i glavnim transportnim cjevovodima dobivaju se podaci neophodni za daljnje analize i planiranje razvoja. Odluka o izgradnji modernog sustava za nadzor i upravljanje vodoopskrbnim objektima predstavljala je jedinu mogućnost kontinuiranog praćenja nivoa podzemnih voda, izlaznih tlakova i protoka, stanja nivoa u vodospremama, količine rezidualnog klora, neovlaštene prisutnosti osoba, ali i drugih parametara nužnih za upravljanje opremom za distribuciju vode. Vlastiti stručni kadrovi,uz pomoć znansvenih i stručnih institucija i ustanova, temelj su kvalitetnog praćenja, analiza, razvoja i primjene suvremenih tehničkih rješenja koja će na optimalan način koristiti postojeće resurse, ali biti i nositelji daljnjeg razvoja. Rekonstrukcija internog laboratorija i nabavka suvremene opreme za kontrolu kakvoće vode za piće nužan je odgovor, ali i zakonska obveza, na sve veće opasnosti od zagađenja postojećih izvorišta i crpilišta. Izgradnja modernog sustava za nadzor i upravljanje vodoopskrbnim objektima pruža mogućnost kontinuiranog praćenja nivoa podzemnih voda,izlaznih tlakova i protoka, stanja nivoa u vodospremama, količine rezidualnog klora, ali i drugih parametara nužnih za upravljanje opremom za distribuciju vode. Daljnji razvoj vodoopskrbe Požeštine planiran je izgradnjom vodosprema, transportnih cjevovoda, precrpnih stanica , regulacijskih čvorova i sl. Ukupne potrebe za vodom svih naselja Požeštine u planiranom razdoblju do 2022. god. proračunate su na 335 l/s što je u odnosu na sadašnje potrebe od 220 l/s povećanje za oko 50 %. Za planirano razdoblje i 98 %-tnu opskrbljenost stanovništva vodom iz javnog vodovoda potrebno je osigurati oko 10.000.000 EUR-a za izgradnju magistralnih cjevovoda, vodosprema i drugih neophodnih objekata. Kao trajno dugoročno rješenje vodoopskrbe pruža se alternativa izgradnjom akumulacije Kamenska s odgovarajućom preradom vode, te transportnim cjevovodima. Ovaj projekt bi omogućio vodoopskrbu Požeštine ali i velikih dijelova susjednih županija. Odvodnju otpadnih voda Tekija d.o.o. obavlja na području gradova Požege i Pletrernice, te naselja Jakšić, Kutjevo i Hrnjevac. Ukupno izgrađena kanalizacijska mreža iznosi oko 140 km. Redovno održavanje odvodnog sustava obavlja se pomoću specijalnog stroja “Canal jet” čijom nabavkom je smanjen udio radne snage u obavljanju ove djelatnosti, povećana efikasnost rada sustava, ali i poboljšani uvjeti rada za djelatnike.Značajan problem predstavlja postojeći mješoviti sustav odvodnje koji nije dimenzioniran za prihvat oborinskih voda. Sve više je prisutna potreba ali i nužnost izgradnje odvodnih sustava malih naselja Požeštine.Izgradnjom i potpunim kompletiranjem Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Vidovcima uz potrebnu tehnologiju pročišćavanja, sastav očišćenih voda bit će takav da se neposredno nizvodno od ispusta, osigura kvaliteta vode rijeke Orljave u propisanim granicama. U toku su radovi na opremanju i faze Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Požege što će biti značajan doprinos zaštiti okoliša i očuvanju čovjekove okoline. Značajne su aktivnosti na području djelatnosti sakupljanja i deponiranja komunalnog otpada. Problem konačnog odlaganja otpada prisutan je u svim gradovima Republike Hrvatske pa tako i područje Požeštine ima samo djelomično riješen problem konačnog zbrinjavanja, odnosno odlaganja otpada. Odlagalište je djelomično uređeno. Odloženi otpad se prekriva glinom iz iskopa. Ovo odlagalište svojim kapacitetom zadovoljava potrebe Požeške kotline. Odlagalište predstavlja zadnju kariku u procesu rada sa otpacima. Izrađena je Studija utjecaja na okoliš za deponiju “Vinogradine” koja je nakon javnog uvida i pozitivno ocijenjena od strane Državne uprave za zaštitu okoliša. Na temelju Idejnog rješenja deponije komunalnog otpada “Vinogradine” dobivena je lokacijaka dozvola. U 2001. godini je završen glavni projekt sanitarne deponije i dobivena građevna dozvola, ove godine su zpočeli radovi sukladno projektu. Posebno značajno za produžetak vijeka trajanja deponije je nabavka kompaktora specijalnog stroja za zbijanje otpada kojim se znatno produžava vijek trajanja deponije. Tekija d.o.o. je pokrenula aktivnosti na uvođenju nove metode zbrinjavanja otpada. U 2001. godini su postavljeni kontejneri i uređene lokacije za odvojeno sakupljanje otpada na više mjesta na području grada Požege. Postavljeni su kontejneri za odvojeno prikupljanje otpada sortiranjem po vrstama (papir, staklo, PET ambalaža, limenke, baterije). Na taj način spriječava se nepotrebno nagomilavanje otpada na deponiji, što produžava vijeka njenog trajanja za potrebe odlaganja mješovitog komunalnog otpada. Isto tako, ovim načinom prikupljanja otpada dobivaju se novi izvori sekundarnih sirovina. Tokom posljednjih godina u cilju poboljšanja kvalitete usluge, standardizacije posuda za prikupljanje otpada i humanizacije rada, započeta je akcija podjele posuda za komunalni otpad bez naknade. Tekija d.o.o. obavlja djelatnost održavanja javnih i zelenih površina, odnosno javne čistoće na području grada Požege, a poslovi koji se pri tom obavljaju su: ručno i strojno čišćenje prometnih površina, čišćenje košara za otpad, pranje i polijevanje prometnih površina, košnja trave, sadnja i održavanje cvjetnih nasada, te odvoz i deponiranje otpada koji nastaje pri obavljanju ove djelatnosti. U gradu Požegi održava se 100.000 m2 zelenih površina,271.000 m2 javnih površina, 1.350 vodoslivnika, te pranje i polijevanje 180. 000 m2 ulica. Od 2002. godine Tekija d.o.o. obavlja i zimsku službu na području grada Požege, odnosno održavanje javno-prometnih površina u zimskim uvjetima. |